Izvadak iz zemljišne knjige prikazuje činjenično i pravno stanje nekretnine u trenutku izdavanja izvatka. To je jedini dokaz o pravu vlasništva na nekoj nekretnini. Na temelju izvatka iz zemljišne knjige sklapaju se svi pravni poslovi vezani uz nekretnine ( ugovori o darovanju, kupoprodaji, zalogu); izvadak kao dokaz potreban je i u nekim drugim postupcima ( npr. prijava prebivališta ili boravišta, ishođenje kojeg drugog prava).

Možete, jer je zemljišna knjiga javna knjiga, i svatko može zahtijevati uvid u zemljišnu knjigu i iz nje dobiti izvatke.

Plomba je oznaka zaprimljenog ali još neriješenog prijedloga na temelju kojeg se zahtijeva provedba nekog upisa u zemljišnoj knjizi. Na internetskim stranicama Ministarstva pravosuđa moguće je samo vidjeti da li na zemljišnoknjižnom ulošku postoji plomba ( tzv. aktivna plomba), ali nije moguće vidjeti na što se ta plomba odnosi.. Kad se izdavanje izvatka traži u nadležnom zemljišnoknjižnom sudu moguće je zatražiti izvadak sa sadržajem plombi, pa će iz toga biti vidljiv podatak tko je predložio upis, i o kakvom se prijedlogu radi.

Pravo na podnošenje prijedloga propisano je odredbama Zakona o zemljišnim knjigama. U slučaju da se radi o prijedlogu za uknjižbu ili predbilježbu nekoga prava tada prijedlog može staviti osoba koja bi time stekla, promijenila ili izgubila to knjižno pravo. Npr. u slučaju kupoprodaje, to su prodavatelj i kupac ; u slučaju darovanja to su darovatelj i daroprimatelj. Kada se radi o prijedlogu za upis bilo koje vrste koji ima značaj zabilježbe, tada prijedlog može staviti ona osoba koja ima pravni interes za provedbu te zabilježbe ( npr. zabilježba spora o knjižnom pravu). Prijedlog za zabilježbu može staviti i onaj tko je na to ovlašten posebnim propisom (npr. centri za socijalnu skrb u slučajevima predviđenim posebnim propisima – za potpuno ili djelomično oduzimanje poslovne sposobnosti zemljišnoknjižnog vlasnika ili upis produženog roditeljskog prava; nadležni ured tijela državne uprave – za npr. pokrenuti postupak izvlaštenja nekretnine i slično).

Stranku u postupku pred zemljišnoknjižnim sudom mogu zastupati – odvjetnik, – osoba koja je sa strankom u radnom odnosu, ako je potpuno poslovno sposobna i – srodnik po krvi u pravoj liniji, brat, sestra ili bračni drug, ako je potpuno poslovno sposoban i ako se ne bavi nadripisarstvom. Izuzetno, stranku može zastupati i javni bilježnik, ali samo ako je prijedlog u neposrednoj vezi sa ispravom koju je sastavio taj javni bilježnik. Kad se prijedlog podnosi po punomoćniku, prijedlogu treba priložiti punomoć u propisanom obliku.

Takav je ugovor moguće provesti kroz zemljišnu knjigu samo ukoliko se podaci iz ugovora u potpunosti slažu sa podacima koji se o nekretnini i vlasniku ( prodavatelju) vode u zemljišnoj knjizi. No vrlo je čest slučaj da se npr. nekretnina kupuje prema stanju katastra zemljišta (posjedovnom listu) ili prema nekim ranije sastavljenim javnim ili privatnim ispravama (kupoprodajnim ugovorima, rješenjima o nasljeđivanju i slično) a nakon toga se kupoprodajni ugovor ne može provesti u zemljišnoj knjizi. Moguće je da su posjednik i vlasnik čestice različite osobe, ili se može dogoditi da se podaci o zemljištu razlikuju u broju čestice ili površini zemljišta. S obzirom da je postupak pred zemljišnoknjižnim sudom strogo formalan , sud je dužan paziti ( između ostalog) da su podaci o nekretnini i vlasniku koje ste upisali u ugovor identični onima koji se nalaze u zemljišnoj knjizi, pa je moguće – ukoliko se ti podaci razlikuju, da zahtjev za upis vlasništva na temelju takvog ugovora bude odbijen. Za siguran pravni promet nužno je da se svaki pravni posao sklopi samo prema podacima koji se o nekretnini i vlasniku vode u zemljišnoj knjizi.

Kod sastavljanja ugovora voditi računa da a) podaci o zemljišnoknjižnom vlasniku ( nalaze se u dijelu izvatka označenom velikim slovom “B”-vlasnički list, ) budu identični podacima iz osobne iskaznice prodavatelja ( za fizičku osobu) odnosno sa podacima iz izvatka iz sudskog registra ( za pravnu osobu) – ime, prezime, adresa prebivališta odnosno naziv i sjedište pravne osobe . Kod pravnih osoba – za prodavatelja obavezan izvod iz sudskog registra radi utvrđivanja tko je ovlašten potpisati ugovor ako ovlaštenje nije utvrdio javni bilježnik prema odredbama Zakona o javnom bilježništvu. Ukoliko podaci o vlasniku ( prodavatelju, darovatelju) nisu identični sa onima iz osobne iskaznice odnosno izvatka iz sudskog registra , potrebno ih je prije zaključenja ugovora uskladiti. Jednako tako podaci o stjecatelju prava vlasništva ( kupcu, daroprimatelju) moraju biti točno navedeni ( prema osobnoj iskaznici ili podacima iz sudskog registra). Za obje strane preporučljivo je navesti datum rođenja , odnosno za pravnu osobu matični broj subjekta, kako bi se izbjegla mogućnost zamjene identiteta. b) podaci o nekretnini moraju biti identični podacima iz zemljišne knjige ( nalaze se u dijelu zemljišnoknjižnog izvatka označenim velikim slovom “A” -popisni list).

Ugovor mora sadržavati naziv katastarske općine, broj zemljišnoknjižnog uloška , broj zemljišnoknjižne čestice, kulturu čestice i točnu površinu čestice. Kako je u RH još uvijek velik broj katastarskih općina (npr. područje Grada Zagreba ) u kojima se podaci katastra i zemljišne knjige razlikuju , preporučljivo je tada u ugovoru navesti posebno podatke za zemljišnu knjigu i posebno za katastar zemljišta.

Ukoliko nije moguće identificirati koja zemljišnoknjižna čestica odgovara katastarskoj , potrebno je provesti postupak usklađenja tih podataka. Podatak o identifikaciji izdaje tijelo nadležno za katastar zemljišta. c) u dijelu zemljišnoknjižnog izvatka označenom velikim slovom “C” -teretni list nalaze se podaci o teretima koji se odnose na nekretninu. Kod sastava ugovora, ako je nekretnina opterećena, preporučljivo je navesti da je onaj koji stječe pravo vlasništva upoznat sa uknjiženim teretom.

Ukoliko je fizička osoba od vremena upisa u zemljišnu knjigu mijenjala prebivalište , potrebno je pribaviti potvrdu nadležne policijske postaje o promjeni prebivališta iz koje će ta promjena biti vidljiva. Za pravne osobe mjerodavan je povijesni izvadak iz sudskog registra, koji izdaje nadležni trgovački sud. Ukoliko je ulica promijenila naziv temeljem odluke općine ili grada koja je objavljena u službenom glasilu ili stupila na snagu na drugi zakonom predviđen način, zemljišnoknjižni sud će provesti promjenu temeljem tako donijete odluke općine ili grada, ali samo ako stranka to zatraži. Na prijedlog za promjenu prebivališta plaća se pristojba u iznosu od 50,00 kuna.

Podaci o imenu i/ ili prezimenu fizičke osobe mogu se promijeniti temeljem rodnog lista kojeg izdaje nadležni matični ured. U rodnom listu navedeni su svi relevantni podaci o osobi (datum rođenja, ime roditelja, bračni status). Ukoliko je pravna osoba mijenjala naziv ili oblik, tada je potrebno dostaviti povijesni izvadak iz registra nadležnog trgovačkog suda. Na prijedlog za promjenu imena, prezimena ili naziva tvrtke plaća se pristojba u iznosu od 50,00 kuna.

Ako nisu usklađeni podaci u zemljišnoj knjizi i katastru o nekretnini tada je potrebno provesti postupak usklađenja katastarskog i zemljišnoknjižnog stanja. Potrebno je dostaviti Prijavni list za zemljišnu knjigu, a koji dostavlja nadležni ured za katastar zemljišnoknjižnom sudu (Prijavni list za zemljišnu knjigu uobičajeno stranke zovu “nacrt usklađenja” ). Prvo se ide na katastar kako bi se dobio Prijavni list za zemljišnu knjigu, a nakon provedbe prijavnog lista u zemljišnoj knjizi i usklađenja zemljišnoknjižnog i katastarskog stanja zemljišnoknjižni sud odlučuje o stjecanju vlasništva na nekretninama koje su predmet kupoprodajnog ugovora. Zemljišnoknjižni sud može dopustiti prijenos vlasništva samo na nekretninama koje su upisane u zemljišnu knjigu

Zemljišnoknjižni izvadak prikazuje činjenično i pravno stanje nekretnine u trenutku izdavanja izvatka. To je jedini dokaz o pravu vlasništva na nekoj nekretnini. Na temelju izvatka iz zemljišne knjige sklapaju se svi pravni poslovi vezani uz nekretnine ( ugovori o kupoprodaji, darovanju, zalogu).